U poslednjoj deceniji svedoci smo periodičnog masovnog uginuća ribe na Palićkom jezeru. Količina uginule ribe varira ali zajedničko je da se ova uginuća uvek događaju u kasno proleće.  Dosadašnja objašnjenja ovog fenomena uvek su bila povezana sa lošim kvalitetom vode i nepovoljnim uslovima opstanka za ribe u Palićkom jezeru.

Dr Gabor Mesaroš, stručni saradnik na projektu:

Utvrđeno je da je jedan od bitih razloga možda i najbitnijih, ovakvog lošeg stanja vode, taj da je sastav riblje faune jako poremećen i da u njoj dominira pre svega jedna vrsta ribe koja potiče iz Azije. Ona je već dosta dugo ovde. Zove se babuška. Tako da je ribolovci dobro poznaju, ali je činjenica d aona ne pripada našoj faun ii da je ona , bar u Paliću , dominantna riba. To su pokazale i ranije analize tj. da preko 90% ribljeg fonda čini ta riba. Njeno prisustvo zbog ekskremenata i svega toga i svog uticaja na ekosistem dovodi do toga da je voda ovakva kakva je,  odn. voda periodično cveta, alge se razmnožavaju itd.

U proteklom periodu pokrenuto je nekoliko inicijativa čiji je cilj bio unapređenje kvaliteta vode Palićkog jezera kroz smanjenje postojećeg opterećenja vode sa otpadnim vodama Subotice i Palića i poboljšanje ekoloških uslova u jezeru i njegovim obalama. Najznačajniji i najsveobuhvatniji je svakako projekat „Zaštita biodiverziteta i voda jezera Palić i Ludaš“u okviru kojeg su preduzeteakcije na selektivnom izlovu babuške iz jezera. Zahvaljujući izlovu, došlo je do evidentne promene u sastavu riblje faune u jezeru, te je udeo babuške u ukupnoj biomasi značajno smanjen a populacije grabljivih vrsta kao što su smuđ i štuka su u porastu. Ipak, uginuće ribe je bilo prisutno i prošle godine.

Dr Gabor Mesaroš, stručni saradnik na projektu:

Ono što je bilo jedinstveno za sva ta uginuće jeste da je preko 99% uginule ribe pripadalo vrsti babuška. Znači , nedostatak kiseonika ne može selektivno da se ispoljava kod različitih vrsta ribe, a posebno što je , recimo smuđ daleko osetljiviji na nedostatak kiseonika tako da bi se i određena količina smuđa našla u toj mrtvoj ribi.

Najnovija istraživanja u regionu su pokazala da je jedan od uzroka uginuća babuške, u nekim stajaćim vodama u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, virus koji je izolovan iz uginulih jedinki.

Za egzaktno sagledavanje zdravstvenog stanja babuške u Palićkom jezeru zatražena je pomoć od saradnika Odeljenja za epizootiologiju i zdravstvenu zaštitu riba, Naučnog istituta za veterinarstvo Srbije iz Beograda.

Vladimir Radosavljević – viši naučni saradnik Naučnog instituta za veterinarstvo Srbije: 

Mi ćemo pokušati da uradimo ciljano uzorkovanje, da probamo da nađemo neke primerke ove populacije koji pokazuju neke simptome ranog oboljevanja kako bismo smanjili broj uzoraka koje možemo uzeti,a istovremeno povećali šansu nalaženja takvog uzročnika, nakon čega bakteriološke, virusološke i dr. kompletne analize i, na osnovu tih rezultata, steči neki uvid u zdravstveno stanje. Naravno, ovo je samo prvi korak. Mi ćemo to uzorkovanje raditi svakog meseca.

Istraživanje je rađeno od aprila do avgusta 2020. Tokom ovog perioda, u šest navrata, uzimano je po 30 primeraka babuške koju su analizirali i u laboratoriji. Rezultati su saopšteni tokom konferencije za medije koja je održana sredinom maja 2021. godine na Palićkom jezeru.

Dr Marko Stojčić – konsultant na projektu zaštitte biodiverziteta:

Rezultati istraživanja masovnog pomora babuške na ovom jezeru nedvosmisleno pokazuju da je pomor ribe izazvan virusom . To je ciprinidni herpes virus tipa 2 koji izaziva bolest herpes virusne nekroze odn. Odumiranja tkiva. Ovaj virus nije opasan za ljude ili za ostale ribe i drge orgsizme. Napada isklkučivo populaciju srebnog karaša.

Sve starosne kategorije babuške su u istoj meri  pogođene ovim virusom a najveći mortalitet je primećen kada se temperatura vode kretala između 20oC i 25oC. Porastom temperature  iznad 25oC utvrđeno je da mortalitet riba opada.

Dr Marko Stojčić – konsultant na projektu zaštitte biodiverziteta:

Pronađeni su i primerci, koji su pozitivni na herpes virus, a nisu iskazali mortalitet, odnosno , zaključuje se da se virus nalazi u svim primercima babuške u svom latentom obliku, znači bez manifestacije, i da se okidač nalazi u nekom od spoljnih faktora stresa. Za ribe to može biti sama situacija mresta ili nagla promena temperature ili prenamnoženost.

Jasno je da se na mrest ribe i promenu temperature vode ne može uticati. Uginuće babuške može se sprečiti samo biomanipulacijom, tj. vraćanjem biološke ravnoteže jezera i to smanjenjembroja prenamnoženih vrsta riba.

Dr Marko Stojčić – konsultant na projektu zaštitte biodiverziteta:

Projekat ECOLACUS ,kao jednu od svojih komponenti ima i selektivni izlov babuške, upravo iz razloga da smanji populaciju  babuške na takav nivo da se dozvoli autohtonim vrstama ribe, kao što je smuđ, da se namnože i da nastave da na prirodan način održavaju biološku ravnotežu u jezeru. S tim u vezi, na projektu će se nastaviti selektivni izlov babuške, kako ove godine tako i narednih godina.

Višegodišnje uginuće babuške odavno stvara zabrinutost kod lokalnog stanovništa na Palićkom i Ludaškom jezeru. Ovim istraživanjem stavlja se tačka na proizvoljne zaključke o mogućim uzrocima pomora ribe poput lošeg kvaliteta vode i nedostatka kiseonika.   S obzirom da ne postoji poznata zaštitna vakcina niti efikasan lek protiv virusa koji napada babušku, sprovođenje projekta Ecolacus omogućiće da se vrati prirodna ravnoteža u narušeni ekosistem jezera Palić i Ludaš i sprečiće dalji sezonski masovni pomor ribe.